Cimet kao lek – 5 zdravstvenih koristi i upotreba za bolji život

Cimet mi je oduvek bio jedan od najlakših načina da običan obrok dobije lepši ukus. Dovoljno je malo preko ovsene kaše, pečene jabuke ili kafe, a poslednjih godina sve više se govori i o njegovom mogućem uticaju na zdravlje.

Kada se pomene cimet kao lek, najčešće se misli na njegov mogući uticaj na šećer u krvi, masnoće, krvni pritisak i upalne procese u organizmu. Deo tih efekata jeste proučavan, ali rezultati nisu razlog da cimet posmatramo kao zamenu za terapiju.

Ja ga gledam kao koristan dodatak ishrani koji može da ima svoje mesto u svakodnevici, posebno ako ga koristite umereno i birate odgovarajuću vrstu.

U nastavku ću izdvojiti pet zdravstvenih koristi koje imaju najviše naučne podrške, kao i načine da cimet koristite jednostavno i bez preterivanja.

Cejlonski i kasija cimet – koji je bolji za svakodnevnu upotrebu?

Štapići cimeta složeni na svetloj podlozi.
Za čestu upotrebu bolji izbor je cejlonski cimet, jer sadrži znatno manje kumarina

Ako cimet koristite često, treba da proverite koju vrstu kupujete. Cejlonski cimet (Cinnamomum verum) ima blaži ukus i veoma malo kumarina, dok kasija cimet sadrži znatno više ovog prirodnog jedinjenja.

Osobina Cejlonski cimet Kasija cimet
Ukus blaži intenzivniji
Kora tanka, u više slojeva deblja i tvrđa
Kumarin vrlo malo znatno više
Češća upotreba bolji izbor potrebna umerenost

Prema nemačkom Federalnom institutu za procenu rizika (BfR), veće količine kasija cimeta ne bi trebalo redovno koristiti zbog sadržaja kumarina. Ako cimet koristite često, posebno u većim količinama, cejlonski cimet je bolji izbor zbog znatno manjeg sadržaja kumarina.

Šta istraživanja kažu o zdravstvenim koristima cimeta

O cimetu se često piše kao da može da reši gotovo svaki zdravstveni problem, pa sam ovde izdvojila samo koristi za koje postoje istraživanja na ljudima.

Najviše podataka ima o njegovom mogućem uticaju na šećer u krvi, masnoće, krvni pritisak, upalne procese i telesnu masu. Rezultati nisu jednako jaki u svakoj oblasti, zato ću uz svaku korist navesti i šta zaista možemo da zaključimo.

Važno je imati u vidu da je većina kliničkih studija koristila cimet u tačno određenim dozama, često kao suplement, pa se rezultati ne mogu direktno preneti na malu količinu cimeta koju dodajemo obroku.

1. Cimet i šećer u krvi – gde postoje najjači dokazi

Štapići i mleveni cimet u belim posudama.
Cimet može blago da pomogne kontroli šećera u krvi, ali ne može da zameni terapiju

Uticaj cimeta na šećer u krvi spada među najbolje proučene zdravstvene efekte ovog začina. Meta-analiza 24 randomizovana klinička ispitivanja kod osoba sa dijabetesom tipa 2 pokazala je niže vrednosti glukoze u krvi pre obroka, HbA1c i pojedinih pokazatelja insulinske rezistencije.

Rezultate ipak treba tumačiti oprezno. Studije su koristile različite vrste i količine cimeta, a razlikovalo se i trajanje ispitivanja.

Ja bih ga zato najradije koristila kao deo obroka. Malo cimeta lepo ide uz ovsenu kašu, jogurt, kafu ili pečenu jabuku. Njegova jaka aroma može da pomogne i kada želite da smanjite količinu dodatog šećera.

Ako imate dijabetes ili koristite terapiju za regulaciju glukoze, veće doze cimeta i suplemente prvo proverite sa lekarom.

2. Može povoljno da utiče na trigliceride

Cimet se proučava i zbog mogućeg uticaja na masnoće u krvi. Sistematski pregled randomizovanih kliničkih ispitivanja iz 2024. godine pokazao je značajno smanjenje triglicerida, dok promene LDL i ukupnog holesterola nisu bile dovoljno jasne.

Zato bih cimet posmatrala kao mali dodatak kvalitetnijoj ishrani, posebno ako njime zamenite deo šećera u kaši, voću ili napicima. Za bolji lipidni profil mnogo veću ulogu i dalje imaju način ishrane, redovno kretanje, telesna masa i terapija kada je potrebna.

3. Postoje podaci o blagom uticaju na krvni pritisak

Merenje krvnog pritiska digitalnim aparatom kod kuće.
Cimet može blago da snizi krvni pritisak, ali ne treba da zameni propisanu terapiju

Kliničke studije ukazuju da suplementacija cimetom može blago da utiče na krvni pritisak kod odraslih. Meta-analiza devet randomizovanih studija sa 641 učesnikom pokazala je prosečno smanjenje gornjeg i donjeg pritiska.

Rezultati deluju obećavajuće, ali broj studija je još ograničen. Ako imate hipertenziju, važnije je da pratite terapiju, smanjite unos soli i redovno se krećete, a cimet možete koristiti kao dodatak obrocima.

4. Mogući efekat na upalne procese u organizmu

Za karakterističan miris i ukus cimeta velikim delom je zaslužan cinamaldehid, jedno od njegovih najpoznatijih biljnih jedinjenja.

Sistematski pregled i meta-analiza 12 studija pokazali su smanjenje C-reaktivnog proteina i pojedinih pokazatelja oksidativnog stresa, uz porast ukupnog antioksidativnog kapaciteta.

Rezultati su zanimljivi, ali ne daju razlog da cimet koristite kao terapiju za upalne bolesti.

5. Cimet se proučava i kao pomoć kod kontrole telesne mase

Štapići cimeta izbliza sa jasno vidljivim slojevima kore.
Cimet može blago da pomogne pri kontroli telesne mase, ali ne treba očekivati veliki efekat bez promena u ishrani

Recepti sa cimetom često obećavaju lakše mršavljenje, ali takva očekivanja treba držati realnim. Meta-analiza 21 kontrolisanog kliničkog ispitivanja pokazala je malo prosečno smanjenje telesne mase i BMI kod osoba koje su koristile cimet.

Efekat je bio skroman, pa bih mnogo više pažnje posvetila načinu na koji ga koristite. Ako Vam njegova aroma pomogne da u kafu, kašu ili pečeno voće stavite manje šećera, to već može biti koristan deo kvalitetnije ishrane.

Kako da cimet lako uklopite u svakodnevnu ishranu

Za cimet Vam nisu potrebni posebni napici ni komplikovani recepti. Najlakše ga je dodati jelima koja već volite, posebno kada želite više arome uz manje šećera.

Mleveni cimet lepo ide uz:

  • ovsenu kašu i jogurt
  • jabuke, kruške i bundevu
  • kafu, kakao i kompot
  • pojedina slana jela i kari

Štapić cimeta možete dodati čaju ili kompotu i izvaditi ga pre posluživanja.

Cimet i med – koliko je zaista dobra kombinacija?

@lifestylezdravlje Pre nego što počnete sa redovnim konzumiranjem ove mešavine, preporučljivo je da se konsultujete sa lekarom, posebno ako imate postojeće zdravstvene probleme ili uzimate lekove. Recept za mešavinu meda i cimeta: Sastojci: 1 kašika meda 1 kašičica cimeta u prahu Priprema: 1. U manjoj posudi ili caši pomešajte med i cimet dok ne dobijete homogenu smesu. Preporučena upotreba: Za mršavljenje: konzumiranje jedne kašičice ove mešavine ujutro na prazan stomak i pre spavanja. Za jačanje imuniteta: Pomešajte 2 kašičice ove mešavine sa čašom tople vode i pijte jednom dnevno. Napomena: Med se ne sme dodavati u vruću vodu, jer visoke temperature mogu uništiti njegove korisne osobine. #zdravlje #zdravaishrana #zdravahrana #healthy #healthyeating #healthyfood #healthylifestyle #cinnamon #honey #med ♬ original sound – MN

Med i cimet mogu biti ukusna kombinacija, ali sa medom ipak treba biti umeren. Ako pazite na unos šećera ili telesnu masu, dovoljna je mala količina zbog ukusa.

Ja bih pre birala malo cimeta preko voća, kaše ili jogurta, jer tako lako dobijete aromatičan obrok bez mnogo dodatog šećera.

Da li cimet treba nanositi na lice?

Sa cimetom na koži bila bih prilično oprezna. Maske sa medom, domaći pilinzi i etarsko ulje mogu da izazovu crvenilo, peckanje i iritaciju, posebno kod osetljive kože.

NCCIH navodi da cimet može da izazove iritaciju i kontaktni dermatitis, pa ga ne bih direktno nanosila na lice.

Ako je koža suva, zategnuta ili već nadražena, mnogo više smisla ima blaga hidratantna nega koja će joj pomoći da se umiri.

Aloe vera gel za laganu hidrataciju

Kada je koža zategnuta ili osetljiva, meni više prija jednostavna nega sa laganom teksturom. Aloe vera gel sa lavandom namenjen je hidrataciji lica, tela i ruku i lako se uklapa u svakodnevnu rutinu.

Bočica aloe vera gela sa lavandom

Poručite ovde!

Ako uz suvoću imate i svrab ili crvenilo, korisne savete možete pronaći i u vodiču o prirodnim načinima za ublažavanje svraba kože.

Serum za dodatnu hidrataciju suve i zategnute kože

Kada lice deluje zategnuto i bez svežine, dobro može da dođe lagani serum sa sastojcima koji pomažu koži da zadrži vlagu. Moj serum za lice sadrži hijaluronsku kiselinu, aloe veru i alantoin, a nanosi se na čistu kožu pre kreme.


Ako želite da saznate više o ovom sastojku, pogledajte i vodič o tome kako hijaluronska kiselina deluje na kožu.

Hidratantna krema za završetak nege

Posle seruma volim da nanesem kremu koja pomaže koži da zadrži vlagu. Blistaš hidratantna krema za lice sadrži aloe veru i pantenol i odgovara svakodnevnoj nezi.

Ako Vas zanima zašto je pantenol čest izbor kod suve i osetljive kože, više sam pisala u vodiču o pantenolu B5 za lice.

Redosled može biti sasvim jednostavan: prvo serum, zatim krema, a Aloe vera gel koristite prema potrebama kože. Za kompletnu rutinu pogledajte i vodič o redosledu nanošenja proizvoda za negu kože.

Tokom dana ne zaboravite zaštitu od sunca. Ako se dvoumite oko faktora, pogledajte razliku između SPF 30 i SPF 50.

Česta pitanja

Koliko cimeta dnevno može da se koristi?
Ne postoji jedna preporučena dnevna količina za sve vrste cimeta. Kod kasija cimeta važan je kumarin. BfR navodi da odrasla osoba od 60 kg može da dostigne tolerisani dnevni unos kumarina sa oko 2 g kasija cimeta dnevno. Povremeno prekoračenje ne predstavlja isti rizik kao redovan visok unos tokom dužeg perioda.
Da li je cimet bezbedan u trudnoći i tokom dojenja?

Količine cimeta koje se uobičajeno koriste kao začin u hrani smatraju se prihvatljivim tokom trudnoće. Za veće količine i suplemente nema dovoljno podataka o bezbednosti, a veće doze cejlonskog cimeta tokom trudnoće se ne preporučuju. Podaci o većim količinama tokom dojenja takođe su ograničeni.

Zato bih u trudnoći i tokom dojenja ostala na količinama koje se koriste za začinjavanje hrane, bez samoinicijativne upotrebe suplemenata.

Ko treba posebno da pazi sa većim količinama cimeta?

Osobe koje imaju oboljenje jetre treba posebno da paze sa većim količinama kasija cimeta. Kumarin koji se u njemu nalazi u većoj koncentraciji kod osetljivih osoba može dodatno da optereti jetru.

Kod postojećeg oboljenja jetre ne bih uvodila suplemente cimeta bez prethodnog razgovora sa lekarom.

Može li cimet da utiče na delovanje lekova?
Cimet kao začin u uobičajenoj količini uglavnom nije problem, ali suplementi i veće doze zahtevaju više opreza. Posebno treba proveriti njihovu upotrebu ako uzimate lekove za dijabetes, jer kombinacija sa biljnim suplementima može izazvati neželjene efekte. NCCIH savetuje razgovor sa lekarom ili farmaceutom pre redovne upotrebe većih količina cimeta uz terapiju.
Može li previše cimeta da izazove neželjene efekte?

Može. Veće količine ili dugotrajna upotreba kod nekih ljudi mogu da izazovu probavne tegobe ili alergijske reakcije. Poseban oprez potreban je sa kasija cimetom zbog kumarina.

Cimet u prahu takođe ne treba gutati samostalno u velikoj količini, jer fini prah može dospeti u disajne puteve i izazvati ozbiljne probleme.

Neka cimet ostane mali, koristan deo svakodnevice

Mleveni cimet rasut po drvenoj površini.
Cimet je najbolje koristiti umereno kao dodatak ishrani, uz prednost cejlonskom cimetu za češću upotrebu

Cimet može sasvim lepo da se uklopi u svakodnevnu ishranu, posebno ako ga volite u kaši, kafi, voću ili toplim desertima. Istraživanja ukazuju na mogući povoljan uticaj na šećer u krvi, trigliceride, krvni pritisak i pojedine pokazatelje upale, ali efekti nisu isti kod svih.

Ako ga koristite često, ja bih birala cejlonski cimet i držala se umerenih količina. Na licu bih ga preskočila, posebno kod osetljive ili nadražene kože, i prednost dala blagoj hidratantnoj nezi.

Malo dobrog cimeta u obroku sasvim je dovoljno da dobijete više arome i jednostavan dodatak kvalitetnoj ishrani.